
Bosna i Hercegovina ima složen ustavnopravni sistem u kojem su nadležnosti za različite oblasti podeljene između različitih nivoa vlasti. Nadležnost za hemikalije u velikoj meri leži na Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Neujednačenost u regulisanju oblasti hemikalija u praksi stvara ozbiljne praktične, pravne i ekonomske poteškoće za proizvođače, uvoznike i distributere hemikalija.
Republika Srpska već duži niz godina ima zaokružen regulatorni okvir i operativan sistem upravljanja hemikalijama. U Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je Zakon o hemikalijama ali za njegovu primenu još uvek nedostaju podzakonski akti. Brčko distrikt i dalje nema propise o hemikalijama, pa je ova oblast potpuno neregulisana.
Pogledajmo koje su ključne razlike u propisima i koje praktične probleme to stvara prometnicima hemikalija.
Republika Srpska je kroz Zakon o hemikalijama uspostavila detaljan sistem upravljanja hemikalijama koji obuhvata:
- klasifikaciju i označavanje hemikalija,
- izradu bezbednosno-tehničkih listova,
- registar proizvođača i uvoznika hemikalija,
- inventar hemikalija,
- ograničenja i zabrane određenih hemikalija,
- pravila za uvoz i izvoz određenih hemikalija,
- posebna pravila za detergenti.
S druge strane, Federacija Bosne i Hercegovine je usvojila gotovo identičan Zakon o hemikalijama, ali on i dalje nije u primeni. Bez provedbenih propisa i uspostavljenih administrativnih procedura sistem koji je predviđen zakonom ne može biti u funkciji.
Umesto toga, i dalje su u primeni propisi o otrovima koji predviđaju izdavanje uvoznih dozvola za otrove i proizvode koji ih sadrže. Dodatno, postoji lista ograničenih i zabranjenih industrijskih hemikalija za koje važi posebna procedura uvoza.
Ovakve razlike u primenljivim propisima dovode do pravne nesigurnosti. Ista hemikalija može biti različito tretirana u različitim delovima zemlje iako je tržište jedinstveno. Za uvoznike je posebno izazovno kada za jedan proizvod moraju ispuniti različite zahteve kako bi se proizvod našao na tržištu cele BiH. Ili se moraju ograničiti samo na jedan deo tržišta na kojem ispunjavaju propisane uslove.
U praksi, ispunjavanje različitih uslova u različitim entitetima znači:
- sprovođenje različitih administrativnih procedura,
- pripremu različite dokumentacije,
- različite zahteve za označavanje i deklarisanje,
- dodatne troškove usklađivanja, uključujući i naknade za administrativne procedure.
Čak i kada uvoznik ispuni sve uslove u jednom entitetu, može se suočiti sa zabranom prometa ili dodatnim zahtevima u drugom entitetu. Na primer, u Republici Srpskoj proizvođač ili uvoznik hemikalija mora hemikaliju upisati u Inventar hemikalija pre uvoza ili stavljanja na tržište. Ali, ako se isti proizvod plasira i na tržište Federacije BiH, može biti potrebna i uvozna dozvola za otrove.
Iako Bosna i Hercegovina formalno predstavlja jedinstveno tržište, različiti entitetski propisi faktički otežavaju slobodan promet hemikalija između entiteta. Dodatno, kompanije mogu imati znatno veće troškove poslovanja nego što bi imale u jedinstvenom ili harmonizovanom regulatornom sistemu.
Problem neujednačenog zakonodavstva je otežavajuća okolnost i za strane proizvođače i distributere jer često imaju poteškoće da razumeju pravni okvir u Bosni i Hercegovini. Suočavaju se sa dvostrukim regulatornim režimima, različitim nadležnim organima i različitim administrativnim praksama.
Ujednačavanje propisa predstavljaće značajno olakšanje za prometnike hemikalija. Ali do tada je potrebno imati u vidu sve propise koji se primenjuju u Bosni i Hercegovini i poslovanje organizovati u skladu sa zahtevima.
Svakodnevno pratimo regulativu o hemikalijama u celoj BiH kako bismo našim klijentima mogli pružiti adekvatne preporuke. Ako imate dileme, javite mi se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
Autor izvirne slike je jorono na Pixabay.com
nina.pajovic@bens-consulting.eu

Nazad



