Pitanje je sasvim logično. I pošteno. Kompanije imaju uređene bezbednosne liste, etikete, prijave u ISK. Sistem funkcioniše. Zašto onda dodatna obaveza?
Odgovor je jednostavan: UFI i PCN nisu stvoreni za kompanije, već za lekare i centre za trovanja. I tu počinje suština.
Šta je to UFI i zašto se koristi?
UFI je 16-cifreni kod. Sam po sebi ne govori ništa. Nema značenje. On je samo identifikacioni ključ. Pravo značenje leži u PCN dosijeu, koji je vezan za ovaj kod.
Kada neko dođe u kontakt s opasnom smešom – kod kuće, u radionici ili industriji – lekar ne traži trgovačko ime, ne čita bezbednosni list i ne nagađa da li je u pitanju stara ili nova verzija proizvoda. U sistem unosi UFI i za sekundu dobija tačne podatke o sastavu i preporučene zdravstvene mere.
Zašto ovo nije moguće rešiti samo bezbednosnim listom?
Jer:
- trgovačka imena nisu jednoznačna,
- ambalaže kruže na različitim jezicima,
- bezbednosni listovi se menjaju, ažuriraju,
- u hitnim slučajevima važni su minuti, ne objašnjenja.
PCN je zato odvojena baza, kojom upravlja ECHA, i nije zamena za bazu ISK. To je dodatni sloj bezbednosti – namenjen isključivo brzom i pravilnom reagovanju u slučaju nezgode s opasnom hemikalijom.
Praktična pouka:
UFI i PCN se podnose precizno za svaku državu. Ako vaš proizvod ima UFI i PCN, koji nije podnet za Sloveniju, proizvod još uvek nije pogodan za stavljanje u promet u Sloveniji. I to je tačno ono što inspektor proverava u prvom koraku.
Ako niste sigurni da li imate osnovne stvari zaista uređene ili vas čeka inspekcijski pregled i želite da se dobro pripremite, možete mi pisati na urska.poje@bens-consulting.eu. Često je već kratak razgovor dovoljan da izbegnete nepotreban stres.
P.s.: Na ovom linku možete pogledati i moje predavanje na temu najčešćih pitanja i komplikacija povezanih s UFI i PCN-ovima.
bojan.dimic@bens-consulting.eu

Nazad



