Koje specifičnosti vrijede kod prometa kemikalija između entiteta u Bosni i Hercegovini?

Prošli tjedan pisala sam o različitim propisima koji vrijede u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine i kakve to posljedice ima na poslovanje na zajedničkom tržištu. Danas ću pisati o najčešćem problemu iz prakse: onome koji nastaje kada se promet kemikalija odvija između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Evo konkretnog primjera: Prodavač kemikalija ima sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine, a kupac je u Republici Srpskoj.

Tu nastaju dileme: „Smatra li se ova kupovina uvozom? Treba li nam neka dozvola? Koji propisi vrijede?" Odgovor nije jednostavan, ali potražit ćemo ga zajedno.

Prvo pitanje je i najznačajnije: smatra li se kupovina kemikalije iz Federacije BiH uvozom.

U načelu, odgovor je ne. Promet između entiteta nije uvoz u pravom smislu: roba ne prelazi državnu granicu i ne podliježe carinskim procedurama koje vrijede za uvoz iz inozemstva.

Međutim, prema Zakonu o kemikalijama koji je na snazi u Republici Srpskoj, uvozom se smatra „fizički unos na teritorij Republike (Srpske)“. To znači da se kupovina kemikalija iz Federacije BiH smatra uvozom, pri čemu kupac iz Republike Srpske postaje uvoznik.

Već znamo da obveze koje propisuje Zakon o kemikalijama leže na uvozniku, odnosno prvom u lancu opskrbe u Republici Srpskoj. To su prvenstveno upis u Registar proizvođača i uvoznika kemikalija i upis kemikalija u Inventar kemikalija.

Prema navedenom, kemikalija koja dolazi iz Federacije BiH mora biti tretirana na isti način kao kemikalija koja dolazi iz uvoza. Na nju se primjenjuju propisi o kemikalijama, a prije ulaska na teritorij Republike Srpske mora biti upisana u Inventar kemikalija.

To je moguće učiniti na dva načina:

•          da to učini prodavač iz Federacije BiH putem poslovne jedinice u Republici Srpskoj, ako je ima, ili
•          da to učini kupac u Republici Srpskoj.

Tko će to stvarno učiniti, pitanje je dogovora. Prodavač iz Federacije BiH može to obaviti putem poslovne jedinice u Republici Srpskoj, i osloboditi kupca administrativnih postupaka. To može učiniti i kupac u Republici Srpskoj koji postaje nositelj registracije i obveze godišnjeg izvještavanja. Troškove međusobno dogovaraju.

Pogledajmo sada drugi primjer: tvrtka iz Republike Srpske isporučuje kemikalije kupcu u Federaciji BiH. U ovom slučaju kupac u Federaciji BiH se smatra uvoznikom.

Kao i u Republici Srpskoj, prema Zakonu o kemikalijama, uvozom se također smatra fizički unos kemikalije na teritorij Federacije BiH. To znači da kupac iz Federacije BiH mora primijeniti propise koji vrijede u tom entitetu, i pribaviti propisane dozvole.

Kako su i dalje u primjeni propisi o otrovima, potrebno je utvrditi smatra li se kemikalija otrovom, odnosno sadrži li proizvod supstance sa Popis otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ako je to slučaj, potrebno je osigurati dozvolu za promet otrova čak i kada ta kemikalija dolazi od uvoznika čije je sjedište u Republici Srpskoj.

Bez obzira na smjer kretanja kemikalije, uvijek je potrebno dokumentaciju koja prati kemikaliju prilagoditi zahtjevima ciljanog tržišta. A tu prvenstveno mislimo na sigurnosno-tehnički list (STL) i etiketu.

Možda sada na međuentitetski promet gledate drugačije. Zato prije nego što pošaljete prvu pošiljku kemikalija kupcu u drugom entitetu, provjerite koji propisi se primjenjuju. Nije dovoljno da su ispunjeni svi zahtjevi koji vrijede u entitetu u kojem je vaše sjedište.

Ako ste kupac, morate provjeriti koje obveze se primjenjuju u vašem entitetu:

•            u Republici Srpskoj: pitajte prodavača iz Federacije BiH je li već upisao kemikaliju u Inventar. Ako nije i ne planira to obaviti, to će biti vaša obveza. Ili ćete morati promijeniti dobavljača.
•            u Federaciji BiH: provjerite smatra li se kemikalija koju kupujete otrovom. Ako da, potrebno je pribaviti dozvolu za promet otrova. To trebate učiniti vi ili vaš prodavač iz Republike Srpske putem svoje poslovne jedinice u Federaciji BiH.

Iz današnjeg teksta možete zaključiti da unutarnji promet u Bosni i Hercegovini nije oslobođen obveza. Ako niste sigurni koje propise treba primijeniti, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.