
Bosna i Hercegovina ima složen ustavnopravni sustav u kojem su ovlasti za različita područja podijeljene između različitih razina vlasti. Ovlasti za kemikalije u velikoj mjeri pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Neujednačenost u regulaciji područja kemikalija u praksi stvara ozbiljne praktične, pravne i ekonomske poteškoće za proizvođače, uvoznike i distributere kemikalija.
Republika Srpska već dugi niz godina ima zaokružen regulatorni okvir i operativan sustav upravljanja kemikalijama. U Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je Zakon o kemikalijama, ali za njegovu primjenu još uvijek nedostaju podzakonski akti. Brčko distrikt i dalje nema propise o kemikalijama, pa je ovo područje potpuno neregulirano.
Pogledajmo koje su ključne razlike u propisima i koje praktične probleme to stvara za trgovce kemikalijama.
Republika Srpska je kroz Zakon o kemikalijama uspostavila detaljan sustav upravljanja kemikalijama koji obuhvaća:
- klasifikaciju i označavanje kemikalija,
- izradu sigurnosno-tehničkih listova,
- registar proizvođača i uvoznika kemikalija,
- inventar kemikalija,
- ograničenja i zabrane određenih kemikalija,
- pravila za uvoz i izvoz određenih kemikalija,
- posebna pravila za detergenti.
S druge strane, Federacija Bosne i Hercegovine je usvojila gotovo identičan Zakon o kemikalijama, ali on i dalje nije u primjeni. Bez provedbenih propisa i uspostavljenih administrativnih procedura sustav koji je predviđen zakonom ne može biti u funkciji.
Umjesto toga, i dalje su na snazi propisi o otrovima koji predviđaju izdavanje uvoznih dozvola za otrove i proizvode koji ih sadrže. Dodatno, postoji lista ograničenih i zabranjenih industrijskih kemikalija za koje vrijedi posebna procedura uvoza.
Ovakve razlike u primjenjivim propisima dovode do pravne nesigurnosti. Ista kemikalija može biti različito tretirana u različitim dijelovima zemlje iako je tržište jedinstveno. Za uvoznike je posebno izazovno kada za jedan proizvod moraju ispuniti različite zahtjeve kako bi se proizvod našao na tržištu cijele BiH. Ili se moraju ograničiti samo na jedan dio tržišta na kojem ispunjavaju propisane uvjete.
U praksi, ispunjavanje različitih uvjeta u različitim entitetima znači:
- provođenje različitih administrativnih procedura,
- pripremu različite dokumentacije,
- različite zahtjeve za označavanje i deklariranje,
- dodatne troškove usklađivanja, uključujući i naknade za administrativne procedure.
Čak i kada uvoznik ispuni sve uvjete u jednom entitetu, može se suočiti sa zabranom prometa ili dodatnim zahtjevima u drugom entitetu. Na primjer, u Republici Srpskoj proizvođač ili uvoznik kemikalija mora kemikaliju upisati u Inventar kemikalija prije uvoza ili stavljanja na tržište. Ali, ako se isti proizvod plasira i na tržište Federacije BiH, može biti potrebna i uvozna dozvola za otrove.
Iako Bosna i Hercegovina formalno predstavlja jedinstveno tržište, različiti entitetski propisi faktički otežavaju slobodan promet kemikalija između entiteta. Dodatno, tvrtke mogu imati znatno veće troškove poslovanja nego što bi imale u jedinstvenom ili harmoniziranom regulatornom sustavu.
Problem neujednačenog zakonodavstva je otežavajuća okolnost i za strane proizvođače i distributere jer često imaju poteškoće u razumijevanju pravnog okvira u Bosni i Hercegovini. Suočavaju se s dvostrukim regulatornim režimima, različitim nadležnim organima i različitim administrativnim praksama.
Ujednačavanje propisa predstavljat će značajno olakšanje za trgovce kemikalijama. Ali do tada je potrebno imati na umu sve propise koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i poslovanje organizirati u skladu sa zahtjevima.
Svakodnevno pratimo regulativu o kemikalijama u cijeloj BiH kako bismo našim klijentima mogli pružiti adekvatne preporuke. Ako imate dileme, javite mi se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
Autor izvirne slike je jorono na Pixabay.com
nina.pajovic@bens-consulting.eu

Natrag




