BIH: Jesu li proizvodi koje koristite sigurni?

Danas na tržištu možete pronaći velik broj različitih proizvoda proizvedenih diljem svijeta. Pitate li se koliko su oni zapravo sigurni?

Za neke proizvode propisani su detaljni zahtjevi u pogledu kvalitete i sigurnosti koji se provjeravaju prije stavljanja na tržište (npr. lijekovi). Međutim, za većinu proizvoda propisuju se opći zahtjevi za sigurnost ili se definiraju standardi s kojima određeni proizvodi moraju biti usklađeni. Za sigurnost takvih proizvoda odgovorni su proizvođači ili distributeri.

Kako bi se osigurala sigurnost proizvoda koji su u prometu, odnosno njihova usklađenost s propisanim zahtjevima, nužna je kontrola na samom tržištu.

Ako se utvrde nesukladnosti zbog kojih proizvod nije siguran, proizvođaču ili distributeru nalažu se određene mjere kako opasni proizvodi ne bi stigli do korisnika.

U Europskoj uniji je još 2005. godine uspostavljen sustav obavještavanja o nesigurnim proizvodima na tržištu – RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products). Danas ovaj sustav funkcionira pod nazivom Safety Gate. Njime su obuhvaćeni potrošački proizvodi (npr. igračke, elektronička oprema, motorna vozila, kozmetički proizvodi), ali i proizvodi namijenjeni za profesionalnu upotrebu.

Lijekovi i medicinska sredstva nisu obuhvaćeni ovim sustavom, dok sličan sustav postoji za prehrambene proizvode – RASFF (the Rapid Alert System for Food and Feed).

Zemlje članice Europske unije svakodnevno dostavljaju upozorenja u Safety Gate sustav. Ona sadrže informacije o vrsti proizvoda koji je prepoznat kao opasan, opis rizika kao i mjere koje su poduzete. Ova upozorenja prate nadležna tijela drugih zemalja koja mogu poduzeti odgovarajuće mjere ako pronađu prijavljeni proizvod na svom tržištu.

Kakve veze sve ovo ima s kemikalijama? Među različitim vrstama rizika koji se prijavljuju, kao što su opekline, strujni udar, rizik za okoliš, mikrobiološki rizik i slično, nalazi se i kemijski rizik.

Često se na tržištu nađu proizvodi koji sadrže kemikalije čija je upotreba u tim proizvodima zabranjena ili ograničena propisima o kemikalijama. Navest ću samo neke primjere:

• nakit koji sadrži nedopuštenu koncentraciju kadmija – nije u skladu s REACH uredbom,
• ljepilo koje sadrži nedopuštenu količinu kloroforma – nije u skladu s REACH uredbom,
• sredstvo za čišćenje koje je izrazito kiselo (pH < 1) i korozivno, a nije na odgovarajući način označeno i upakirano – nije u skladu s CLP uredbom,
• sredstvo za dezinfekciju ruku koje ne sadrži dovoljnu količinu aktivne tvari (npr. etanola) da bi imalo učinkovito biocidno djelovanje – nije u skladu s Uredbom o biocidnim proizvodima.

Svake godine više od 2000 različitih opasnih proizvoda bude prijavljeno kroz Safety Gate. Europska komisija objavljuje tjedne izvještaje o najnovijim upozorenjima koji su javno dostupni. Možete ih pogledati ovdje, ili se prijaviti na primanje tjednih izvještaja putem elektroničke pošte.

Izvještaje možete pretraživati prema kategoriji proizvoda (npr. kemijski ili kozmetički proizvodi), državi koja je dostavila obavijest, zemlji porijekla proizvoda, vrsti rizika, vrsti upozorenja i tipu korisnika proizvoda. Na ovaj način svaki potrošač, pa čak i onaj izvan Europske unije, može se informirati o proizvodima za koje je utvrđeno da nisu sigurni.

U Bosni i Hercegovini nadzor nad tržištem provodi Agencija za nadzor nad tržištem BiH. Na svojoj internetskoj stranici redovito objavljuju izvještaje o nesigurnim proizvodima pronađenim na tržištu BiH. Navodi se slična razina informacija kao u EU, ali bez mogućnosti pretrage po željenim kriterijima.

Jeste li se vi ikada susreli s nesigurnim proizvodima?