BIH: Zasijavanje oblaka kemijskim sredstvima

Sezona je tuče.  
 
Ako ste poput mene, brinete se zbog moguće štete na automobilu ili drugoj imovini. No, za one koji se bave poljoprivredom, oblaci s tučom mogu prouzročiti ogromnu štetu koja može utjecati na cijelo poslovanje. 

Sigurno najučinkovitija metoda zaštite je fizička zaštita. Za automobil je to garaža ili nadstrešnica. Protugradne mreže postale su iznimno popularne posljednjih godina, posebno zbog mogućnosti primjene na poljoprivrednom zemljištu.

Osim toga, uvijek postoji mogućnost osiguranja od nastale štete. Ovom opcijom ne možemo izbjeći štetu, ali možemo smanjiti negativan financijski utjecaj koji šteta donosi.

Ipak, danas želim govoriti o metodi zaštite koja je u osnovi kemijska, ili točnije fizikalno-kemijska. Jasno vam je da govorim o protugradnoj zaštiti koja se temelji na zasijavanju oblaka.

O čemu se ovdje radi? U osnovi postupka na koji se često pozivaju i teoretičari zavjere kada govore o umjetnim promjenama vremena leži kemikalija. Smatra se da zasijavanje oblaka može izazvati velike količine oborina, rastjerati maglu ili osigurati lijepo vrijeme i plavo nebo za potrebe nekih događaja.

Pogledajmo zajedno o kakvom postupku protugradne zaštite se radi.

Zasijavanje oblaka predstavlja doziranje određenih kemijskih agenasa u oblak kako bi se ubrzala kondenzacija ili formiranje jezgara leda. Radi se o poticanju, odnosno ubrzavanju procesa koji se normalno događa u prirodi.

Sitne kapljice vode ili kristala leda formiraju se u oblaku kada se vodena para iz atmosfere hladi i kondenzira oko čestica prašine ili soli. Ove čestice prisutne u atmosferi predstavljaju jezgre kondenzacije ili leda. Bez njih se ne bi mogle formirati kapljice kiše ili pahulje snijega i ne bi došlo do oborina. Pa ni kruženja vode u prirodi.

Cilj zasijavanja je da se doziranjem kemijskog agensa poveća broj jezgara leda zbog čega se ubrzava formiranje većeg broja sitnijih zrna tuče. Ova manja zrna tuče mogu se otopiti prije nego što padnu na zemlju i nanesu štetu na automobilima ili usjevima.

Kemijska sredstva koja se koriste su kalijev jodid, suhi led (čvrsti ugljikov dioksid) i srebrov jodid koji je i najčešće korišteno sredstvo. Srebrov jodid ima kristalnu strukturu sličnu ledu zbog čega može biti jezgra kondenzacije i osnova za formiranje leda.

Srebrov jodid je u oblak moguće raspršiti iz zraka (avionom ili dronom) ili sa zemlje. Za tretman sa zemlje koriste se prizemni generatori i protugradne rakete koje se ispaljuju u oblak u nastajanju.

Smatra se da je upotreba srebrovog jodida u ove svrhe sigurna za čovjeka i okoliš. S druge strane, dostupni podaci pokazuju da bi ovu supstancu trebalo klasificirati kao opasnu za okoliš pa čak i toksičnu po reprodukciju. Posebno su zabrinjavajući kronični učinci i na čovjeka i na okoliš.

Iako se ova metoda koristi dugi niz godina, prilično je kontroverzna. Upitna je njezina učinkovitost u zaštiti od tuče koju je praktično nemoguće izmjeriti. Neka istraživanja pokazuju da ova metoda čak može povećati štetu od tuče. To je i razlog zašto velik broj zemalja odustaje od ove tehnike.

Ova metoda protugradne zaštite primjenjuje se u Bosni i Hercegovini samo u Republici Srpskoj. Federacija Bosne i Hercegovine odustala je od ove metode zbog upitne učinkovitosti. U našem okruženju protugradna zaštita postoji i u Srbiji, dok je Hrvatska također prestala s primjenom.

Koje je vaše mišljenje o protugradnoj zaštiti koja se kod nas primjenjuje? Vjerujete li strelcima koji ispaljuju protugradne rakete, ili ipak tražite fizičku zaštitu? Pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.