Nedavno se povela rasprava oko sadržaja određenih tvari u predmetima opće upotrebe. Konkretno, radilo se o sadržaju tvari koje su ograničene ili zabranjene u kozmetičkim proizvodima i deterdžentima.
Naime, upotreba nekih tvari u kozmetičkim proizvodima je u potpunosti zabranjena. U te tvari spadaju i CMR tvari. To su kancerogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari.
U Europskoj uniji Uredbom 1223/2009/EC o kozmetičkim proizvodima načelno je zabranjena uporaba CMR tvari u kozmetičkim proizvodima, posebno onih kategorija 1A ili 1B. Utvrđena je i lista zabranjenih tvari među kojima su i CMR tvari.
U Bosni i Hercegovini ovo pitanje je trenutno regulirano samo u Republici Srpskoj i to Pravilnikom o sigurnosti predmeta široke potrošnje („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/15, 13/17 i 39/23). Također je utvrđeno da u kozmetičkim proizvodima nije dozvoljena uporaba tvari koje su klasificirane kao CMR kategorije 1A ili 1B.
Dok su propisima o kozmetici definirane liste zabranjenih ili ograničenih tvari, kod deterdženata to nije slučaj (osim kada su u pitanju fosfati).
Zato je logično pitanje kako je moguće da neka tvar bude zabranjena u kozmetičkom proizvodu (npr. u sapunu za ruke) a dozvoljena u deterdžentima (npr. u deterdžentu za ručno pranje posuđa). Ako pogledamo predviđeni način uporabe ovih proizvoda, možemo očekivati jednaku izloženost korisnika spornim tvarima putem kože.
U čemu je onda problem?
Propisi o kemikalijama jesu kompleksni, ali zato nude odgovore na mnoga sporna pitanja o uporabi kemikalija u različitim proizvodima. Njihova primjena na razne kategorije proizvoda sprečava mogućnost korištenja spornih tvari u proizvodima u kojima nisu zabranjene specifičnim propisima.
U slučaju o kojem govorim, propisi o kemikalijama ograničavaju, odnosno zabranjuju uporabu CMR tvari u deterdžentima za opću upotrebu.
Aneksom XVII REACH uredbe utvrđena je lista ograničenih ili zabranjenih tvari koja obuhvaća i CMR tvari. Propisano je da se ove tvari ne stavljaju na tržište i ne upotrebljavaju kao tvari ili u smjesama za široku potrošnju iznad određenih koncentracija.
U Bosni i Hercegovini na identičan način tvari su regulirane i Pravilnikom o ograničenjima i zabranama kemikalija Republike Srpske.
Propisano ograničenje je opće i nije ograničeno na pojedinačne kategorije proizvoda. Zato obuhvaća i deterdžente. Ipak, izuzete su kategorije za koje postoje zabrane u skladu sa specifičnim propisima, kao što je slučaj s kozmetičkim proizvodima.
Zato ne možemo uvijek reći da je tvar koja je zabranjena u kozmetičkim proizvodima dozvoljena u deterdžentima ili drugim sličnim proizvodima.
Ako za neku kategoriju proizvoda nisu propisane zabrane ili ograničenja u pogledu uporabe određenih tvari, uvijek provjerite opće propise o kemikalijama.
Ograničenjima su, osim CMR tvari, regulirane i druge tvari i njihova uporaba u različitim proizvodima. Npr. uporaba žive u toplomjerima, uporaba azbesta u građevinskim proizvodima ili uporaba kroma u kožnoj obući ili odjeći.
Treba imati na umu: propisi u Bosni i Hercegovini ili drugim zemljama koje nisu članice Europske unije usvajaju se sa zakašnjenjem. Radi se o zahtjevnom procesu, a propisi Europske unije se veoma često mijenjaju. Zato mogu postojati razlike između onoga što je dozvoljeno u Europskoj uniji i onoga što je dozvoljeno kod nas.
Ako vam nije uvijek jednostavno protumačiti neko ograničenje ili zabranu, javite mi se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
nina.pajovic@bens-consulting.eu
Natrag
