Bosna i Hercegovina – gotovo kao Švicarska

Iako na prvi pogled ne izgleda tako, Bosna i Hercegovina ima dosta sličnosti sa Švicarskom.

Ako krenemo od uređenja, obje zemlje su decentralizirane i imaju veliki broj različitih razina vlasti.

Švicarska ima 26 kantona i isto toliko parlamenata i vlada, plus savezne vlasti. Površinom je manja od Bosne i Hercegovine, ali ima više stanovnika – gotovo tri puta više.

Bosna i Hercegovina ima dva entiteta, jedan distrikt, 10 kantona, tročlano predsjedništvo, dva predsjednika entiteta, četiri parlamenta, 13 vlada i vijeće ministara. Ovdje živi nešto više od 3 milijuna stanovnika, ali teško je biti siguran jer popis nismo imali 11 godina. Iako, ni rezultate tog popisa nismo službeno potvrdili.

Obje države trebaju osigurati značajna sredstva za financiranje glomaznog državnog aparata. Pogledajmo zato ekonomske parametre prema stranici worlddata.info (ako je uopće potrebno):

Ne znam jesu li navedeni podaci potpuno točni, ali red veličine sigurno jest. I jasno je kome je jednostavnije financirati svoje institucionalno uređenje.

Ali kakve veze sve ovo ima s kemikalijama?

Odgovor se može naslutiti u još jednoj sličnosti: obje zemlje imaju više službenih jezika. U Švicarskoj su službena četiri jezika: njemački, francuski, talijanski i retoromanski. U Bosni i Hercegovini imamo tri službena jezika koji se u različitim dijelovima zemlje drugačije zovu.

Prema Ustavu Federacije BiH, službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski. Prema Ustavu Republike Srpske, službeni su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. U oba ustava utvrđeno je da su službena pisma latinica i ćirilica.

Ako imamo više službenih jezika, postavlja se pitanje kako pravilno deklarirati kemikalije, ali i sve druge proizvode.

Za razliku od Švicarske, jezici u Bosni i Hercegovini su vrlo slični, neki bi rekli i identični. I to je ono što je značajno kada su kemikalije u pitanju.

Prema propisima o kemikalijama, podaci o kemikalijama na etiketi navode se na JEDNOM od službenih jezika. Smatra se da je takvo navođenje podataka dovoljno za adekvatno informiranje korisnika, polazeći od činjenice da su sva tri jezika vrlo slična.

Ista situacija je i s deklariranjem drugih proizvoda, što je regulirano općim propisima o trgovini i zaštiti potrošača. Ipak, uvijek treba provjeriti posebne propise za specifične grupe proizvoda.

U praksi se često za tržište Bosne i Hercegovine koriste kombinirane etikete namijenjene za tržišta Hrvatske i Srbije. Tada se tekst na deklaraciji označava s HR/BA(BiH), odnosno SR(SRB)/BA(BiH). Ovako se štedi prostor na višejezičnim etiketama i smanjuju troškovi.

Ipak, imajte na umu da postoje specifični podaci koje morate navesti odvojeno za Bosnu i Hercegovinu, a prvenstveno podaci o uvozniku.

Da se još jednom vratim na Švicarsku: tamo podaci o kemikalijama moraju biti navedeni na najmanje jednom službenom jeziku u dijelu zemlje u kojem se kemikalija isporučuje. Ipak, u praksi se uobičajeno navode na dva jezika.

Prisjetimo se da je u Sjevernoj Makedoniji podatke o kemikalijama i drugim proizvodima potrebno navesti na dva službena jezika.

Ako imate neka pitanja o označavanju kemikalija, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.