
Kemikalije su često na lošem glasu. Pokušavamo ih izbjeći i zamijeniti proizvodima koje smatramo manje štetnima. Ili pokušavamo sami osmisliti kombinaciju proizvoda koja će biti manje štetna, a jednako učinkovita kao kupljeni proizvod.
Kemikalije nam olakšavaju svakodnevni život i ne bismo ih trebali izbjegavati. No, trebamo ih koristiti odgovorno, slijedeći upute proizvođača. To vrijedi i za sredstva za čišćenje.
Neki ljudi misle da je miješanje različitih sredstava za čišćenje dobar način za postizanje boljeg učinka i uklanjanje tvrdokornih mrlja. Međutim, to može biti vrlo opasno, pa čak i smrtonosno, jer neke kemikalije mogu međusobno reagirati i stvoriti otrovne pare ili tekućine.
Jedan od najčešćih primjera je miješanje kemikalija na bazi klora (npr. izbjeljivač) s kemikalijama na bazi kiselina (npr. ocat). U tom slučaju dolazi do reakcije u kojoj nastaje klorovodična kiselina. Znamo da je to vrlo iritantna tvar koja može oštetiti oči, kožu i dišne puteve.
Drugi primjer je miješanje izbjeljivača i amonijaka, pri čemu nastaje kloramin. Ovaj otrovni plin može izazvati kašalj, otežano disanje i plućni edem.
Nažalost, neki ljudi nisu svjesni tih opasnosti i koriste nekompatibilne kemikalije istovremeno ili u kombinaciji. Pri tome često ne koriste odgovarajuću zaštitu i ventilaciju. To može dovesti do ozbiljnih posljedica, pa čak i smrti.
Nedavno je jedan portal podsjetio na takav slučaj u Velikoj Britaniji. Žena je preminula nakon što je prilikom čišćenja kupaonice pomiješala izbjeljivač i sredstvo za čišćenje toaleta. Miješanje je izazvalo burnu reakciju u kojoj je nastao otrovni plin koji je uzrokovao jak napad astme. Daljnje komplikacije su nakon nekoliko dana dovele do smrti.
Takvi slučajevi doveli su do razvoja propisa o kemikalijama koji obvezuju proizvođače kemikalija da adekvatno označe opasnosti. Cilj je informiranje korisnika, a ne gomilanje nepotrebnih podataka.
Osim označavanja izravnih opasnosti (npr. „Toksično ako se proguta.“), potrebno je označiti i opasnosti koje mogu nastati prilikom miješanja kemikalija. Evo primjera:
- „U kontaktu s kiselinama oslobađa toksičan plin.“
- „Pažnja! Ne koristiti zajedno s drugim proizvodima. Može osloboditi opasan plin (klor).“
Takve oznake možemo sresti na proizvodima za čišćenje u kućanstvu. One nam jasno ukazuju na potencijalne opasnosti i daju preporuke kako sigurno koristiti proizvod.
Sljedeći savjeti mogu vam pomoći da izbjegnete štetne ili čak fatalne posljedice miješanja kemikalija:
- Nikada ne miješajte različite kemikalije, osim ako to preporuči proizvođač.
- Uvijek čitajte etikete i upute za uporabu kemikalija te poštujte preporučene mjere.
- Koristite samo kemikalije u originalnoj ambalaži s jasno vidljivim podacima na etiketi.
- Radite u dobro prozračenom prostoru i izbjegavajte udisanje para ili dima.
- Koristite preporučenu zaštitnu opremu (npr. rukavice ili masku) kada koristite kemikalije.
- Ako dođe do kontakta s kožom, očima ili ustima, odmah isperite zahvaćeno područje vodom.
- Ako dođe do udisanja ili gutanja kemikalija, odmah se udaljite od izvora.
- Ako se simptomi pojave i zadrže, potražite medicinsku pomoć.
- Ako dođe do požara ili eksplozije, napustite prostoriju i pozovite vatrogasce.
Miješanje kemikalija može biti vrlo opasno i treba ga izbjegavati. Budite oprezni i odgovorni kada koristite sredstva za čišćenje i druge kemikalije te zaštitite sebe i svoje bližnje.
Ako vam je potrebna pomoć prilikom označavanja opasnosti ili u tumačenju nekih oznaka, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
Originalna slika autora Karolina Grabowska na Pexels
nina.pajovic@bens-consulting.eu





Natrag