BIH: Neke kemikalije su poput Rima – vječne

Sigurno ste se već susreli s pojmom „vječne kemikalije“. U posljednje vrijeme puno se o njima govori i piše. Danas ću o njima pisati iz perspektive propisa o kemikalijama.

Ali prije toga, pogledajmo što su zapravo „vječne kemikalije“.

Pod vječnim kemikalijama uglavnom podrazumijevamo perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS). Radi se o tisućama sintetičkih kemikalija koje su zbog široke upotrebe vrlo prisutne i u prirodi.

Dobre osobine ovih kemikalija dovele su do njihove česte upotrebe: u automobilskoj industriji, tekstilnim proizvodima, materijalima koji dolaze u kontakt s hranom, građevinskim proizvodima, elektronici, posuđu, pjenama za gašenje požara itd. Otporne su na toplinu, sprječavaju lijepljenje i odbijaju masnoću. Te su osobine važne kod npr. vodootpornih materijala ili posuđa za kuhanje na koje se hrana ne lijepi.

Međutim, ove kemikalije su specifične jer su u njima ugljik i fluor toliko snažno vezani da je njihova razgradnja gotovo nemoguća. To je ono što ih čini „vječnima“.

Zato kažemo da su perzistentne – postojane, čak više od svih drugih sintetičkih kemikalija. Zato se njihova količina u okolišu s vremenom povećava, zbog čega su im ljudi i životinje sve više izloženi.

A da stvar bude gora, većina kemikalija iz ove skupine je vrlo mobilna i lako se prenosi kroz okoliš. Pri tome mogu prijeći velike udaljenosti u odnosu na izvor ispuštanja pa ih nalazimo i tamo gdje nikada nisu korištene.

Pronalazimo ih u podzemnim vodama, površinskim vodama i tlu, zbog čega je očekivano njihovo prisustvo u vodi za piće i hrani.

Za neke PFAS je poznato da se akumuliraju u ljudima, životinjama i biljkama, te dovode do toksičnih efekata. Smatraju se toksičnima za reprodukciju, štetnima za plod, karcinogenima, ali su i endokrini disruptori (narušavaju rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem).

Da sumiramo: PFAS kemikalije su toksične, ali i perzistentne, bioakumulativne i mobilne. To su PB(M)T osobine koje ih svrstavaju u posebno zabrinjavajuće tvari. A znamo da su takve kemikalije posebno regulirane.

Prva regulirana kemikalija iz ove skupine bila je PFOS – perfluorooktanska sulfonatna kiselina i njeni derivati. Ova kemikalija uvrštena je u Stockholmsku konvenciju o perzistentnim (dugotrajnim) organskim zagađivačima još 2009. godine. To je praćeno uvrštavanjem ove kemikalije na listu ograničenih i zabranjenih kemikalija u Europskoj uniji (REACH uredba).

Nakon toga, ograničenje je propisano za još jednu kemikaliju – PFOA, odnosno perfluorooktansku kiselinu, uključujući i njene soli. I ova kemikalija je uvrštena na Stockholmsku konvenciju, ali i na listu zabrana i ograničenja u Europskoj uniji.

Ovi procesi prate se i u propisima o kemikalijama u Bosni i Hercegovini.

U Republici Srpskoj PFOS i PFOA regulirani su Pravilnikom o ograničenjima i zabranama kemikalija.

Propisan je maksimalan sadržaj PFOS u tvarima, smjesama i proizvodima. Proizvodi koji sadrže PFOS, a nalazili su se na tržištu prije listopada 2010. godine, mogu se koristiti do kraja njihovog životnog ciklusa.

Od lipnja 2022. godine zabranjeno je stavljanje PFOA kao tvari na tržište, dok se ova tvar i dalje može naći u smjesama ili proizvodima, ali u određenoj maksimalnoj koncentraciji. Ovo ograničenje vrijedi i za tvari slične PFOA.

Kao i za druge kemikalije, i ovdje postoje izuzeci ili prijelazni rokovi za punu primjenu ograničenja i zabrane.

U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno su regulirana samo PFOS jedinjenja i to Odlukom o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje, prometa i upotrebe određenih opasnih industrijskih kemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Daljnji razvoj propisa o kemikalijama Federacije Bosne i Hercegovine dovest će do ograničenja i drugih PFAS tvari.

Brze zamjene ograničenih tvari sličnim tvarima iz PFAS skupine dovele su do proširenja zabrana i na druge tvari. Trenutno su u Europskoj uniji, ali i globalno, aktualna razmatranja zabrane cijele PFAS skupine – nekoliko tisuća različitih tvari.

U Bosni i Hercegovini smo navikli da kasnimo u procesima koji su važni za zaštitu zdravlja i okoliša. U slučaju „vječnih kemikalija“ imamo osnovu pa se nadam da ćemo priključak uhvatiti na vrijeme.

Ipak, gorak okus ostaje. „Vječne kemikalije“ su svuda oko nas, ali i u nama, i ne odlaze ni onog trenutka kada zabranimo njihovu daljnju proizvodnju, promet i upotrebu. Ali od nečega treba početi.

Ako vas zanima više detalja o ovim ili drugim ograničenim ili zabranjenim kemikalijama, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.

Autor izvorne slike Mikhail Nilov na Pexels