BIH: Kako vas ambalaža može zavarati u svakodnevnoj kupovini?

Svakodnevno koristimo velik broj proizvoda: prehrambenih, kozmetičkih, kemijskih, tekstilnih, elektroničkih itd. Proizvođači pokušavaju pronaći najbolji način da njihov proizvod iskoči u odnosu na druge proizvode. Ponekad je to agresivan marketing, a ponekad atraktivna ambalaža ili dizajn. Sve rjeđe se ostavlja proizvodima da govore sami za sebe – svojim kvalitetom.

Ipak, za neke proizvode postoje pravila koja onemogućuju da se proizvodima pripišu svojstva koja nemaju (npr. učinkovitost u tretmanu nekog zdravstvenog stanja) ili da se prikriju svojstva koja imaju (npr. iritativna svojstva deterdženta za suđe).

Vrlo je važno da se prilikom predstavljanja proizvoda potrošači ne dovedu u zabludu u pogledu namjene proizvoda (oglašavanjem, ambalažom i sl.). A to se može dogoditi i nenamjerno. Na primjer, bezazlenim prikazom grafika voća na proizvodu namijenjenom za njegu tijela. Ili oblikovanjem kuglica za kupanje u obliku ukusnog kolača.

Čak i kada je na proizvodu jasno istaknuta njegova namjena – npr. deterdžent za pranje suđa, potrošač može zbog sličnog pakiranja i dizajna zamijeniti ovaj proizvod s nekim drugim (npr. bezalkoholnim pićem). A to može dovesti do ozljeda.

Pogledat ćemo propise koji reguliraju ovo pitanje.

Propisi o kemikalijama definiraju jasna pravila za označavanje opasnih svojstava, o čemu sam već mnogo puta pisala. Također, definirano je da svako oglašavanje opasne kemikalije mora ukazivati na odgovarajuću klasu opasnosti. Isto vrijedi i za oglašavanje u internetskoj trgovini.

U Republici Srpskoj, Pravilnik o klasifikaciji, označavanju i pakiranju definira da se na etiketi ili ambalaži opasne kemikalije ne mogu navoditi izjave kao što su „nije toksično“, „nije štetno“ ili „ekološko“.

Također, propisano je da ambalaža koja sadrži opasnu kemikaliju namijenjenu za opću upotrebu (npr. deterdžent za suđe) ne smije imati:

• oblik ili dizajn koji mogu privući pažnju djece ili dovesti potrošače u zabludu,
• sličan način prikazivanja ili dizajn koji se koristi za hranu, hranu za životinje, lijekove, medicinska sredstva ili kozmetičke proizvode koji bi doveo potrošače u zabludu.

Slično je i s propisima o biocidima. Pravilnik o specifičnim zahtjevima koji se odnose na klasifikaciju, pakiranje, označavanje i reklamiranje biocida definira: „biocid se pakira na način kojim se izbjegava svaka mogućnost dovođenja u zabludu korisnika biocida u smislu zamjene s pakiranjem hrane za ljude, hrane za životinje i pićem“.

Kada su u pitanju deterdženti, propisi su još precizniji. Pravilnikom o deterdžentima definirano je: „Na pakiranju tekućih proizvoda ne koriste se grafički prikazi hrane koji bi mogli dovesti potrošača u zabludu o namjeni i načinu upotrebe proizvoda.“

Očekuje se da će usvajanjem dodatnih propisa ista pravila vrijediti i u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Čak i kada je proizvod adekvatno upakiran i označen, problem možemo napraviti i sami: npr. prelijevanjem sredstva za čišćenje u ambalažu bezalkoholnog napitka. Jeste li to ikada učinili? Ili ste čitali o takvim slučajevima u novinama?

Pogledajmo još i pravila koja vrijede za predmete opće upotrebe.

Zakonom o predmetima opće upotrebe Republike Srpske zabranjeno je:

• reklamiranje predmeta opće upotrebe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu u pogledu sastava, svojstva i namjene,
• pripisivanje i reklamiranje ljekovitog svojstva predmetu opće upotrebe.

Dodatno, Pravilnik o sigurnosti predmeta široke potrošnje definira da prilikom označavanja i reklamiranja kozmetičkog proizvoda ne može se koristiti tekst, slika ili simbol kojima se proizvodu pripisuju obilježja ili funkcije koje on nema.

Ako dizajnirate etiketu ili ambalažu za neku kemikaliju ili sličan proizvod, obratite pažnju na ova pravila. Njihovo nepoštivanje može dovesti do označavanja proizvoda kao nesigurnog i njegovog povlačenja s tržišta.

Kakva su vaša iskustva? Pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.