
Za svakog proizvođača ili uvoznika hemikalija jedan od najvećih problema predstavlja povlačenje proizvoda sa tržišta. A razlozi za to mogu biti različiti.
Na primjer, ukoliko hemikalija u prometu nije upisana u Inventar hemikalija, ili ukoliko nije adekvatno obilježena. Ali jedan od razloga može biti i prisustvo neke supstance koja je ograničena ili zabranjena u određenom proizvodu.
Takav slučaj desio se nedavno u Evropskoj uniji: inspekcijski organi Njemačke naložili su povlačenje sa tržišta (pa i uništavanje) proizvoda na bazi borne kiseline. Radi se o proizvodu koji sadrži 100% borne kiseline, a koji je namijenjen za tretman rana, primjenu u baštovanstvu, za zaštitu od insekata i druge namjene u opštoj upotrebi.
Šta je problem sa bornom kiselinom?
Iako je nekada bila široko rasprostranjena za različite namjene, klasifikacija opasnosti ove hemikalije ograničila je, odnosno zabranila njenu primjenu u proizvodima namijenjenim za opštu upotrebu.
Naime, prema usaglašenoj klasifikaciji utvrđenoj CLP uredbom EU, ova supstanca klasifikovana je kao toksična po reprodukciju kategorije 1B. Dodijeljeno joj je obavještenje o opasnosti H360FD: Može štetno da utiče na plodnost. Može štetno da utiče na plod.
Ova klasifikacija svrstava supstancu u CMR supstance za koje su REACH uredbom EU propisane zabrane i ograničenja. Konkretno, definisano je da supstance koje su klasifikovane kao toksične po reprodukciju kategorije 1B ne mogu biti stavljene na tržište za opštu upotrebu kao supstance ili u smješama ako su prisutne u koncentraciji većoj od 0,3%.
U skladu sa navedenim, sa tržišta EU je povučen sporni proizvod zbog neusklađenosti sa REACH uredbom.
Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?
Propisi o klasifikaciji hemikalija, ali i zabranama i ograničenjima, i dalje postoje samo u Republici Srpskoj. Pošto se ovi propisi usklađuju sa propisima EU, važe ista pravila, ali sa malom razlikom.
Naime, važeći Spisak klasifikovanih supstanci koji je usvojen 2020. godine definiše istu klasifikaciju borne kiseline (toksično po reprodukciju kategorije 1B (H360FD)). Međutim, za razliku od EU, ovdje je propisana i specifična granična koncentracija od 5,5%. To znači da se proizvodi koji sadrže bornu kiselinu u koncentraciji manjoj od navedene ne klasifikuju kao reproduktivno toksični. Posljedično, na njih se ne primjenjuju definisane zabrane.
Pravilnik o ograničenjima i zabranama hemikaliija Republike Srpske takođe definiše da supstance koje su klasifikovane kao toksične po reprodukciju kategorije 1B ne mogu biti stavljene na tržište za opštu upotrebu kao supstance ili u smješama. A s obzirom na trenutno važeću specifičnu graničnu koncentraciju od 5,5%, ovo ograničenje se primjenjuje samo na proizvode koji sadrže više od 5,5% borne kiseline.
Ova specifična granična koncentracija od 2021. godine nije više definisana u EU, te važi opšta granična koncentracija za ovu klasu opasnosti – 0,3%. I kod nas možemo očekivati ovu promjenu kada bude usvojen novi Spisak klasifikovanih supstanci.
Dodatno, u Republici Srpskoj postoje i konkretne zabrane ove supstance, takođe u skladu sa EU propisima:
-
zabranjena je njena primjena u kozmetičkim proizvodima u skladu sa Pravilnikom o bezbjednosti predmeta široke potrošnje („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/15, 13/17 i 39/23),
-
zabranjena je njena upotreba u biocidnim proizvodima vrste 1, 2 i 3 (sredstva za dezinfekciju) u skladu sa propisima o biocidima.
Ovo je još jedan konkretan primjer kako se opšti propis o hemikalijama primjenjuje na različite vrste proizvoda, bez obzira na namjenu.
Ako imate pitanja o primjeni ovog ili drugih ograničenja ili zabrana koje su propisane za hemikalije, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
Slika: Chat gpt
nina.pajovic@bens-consulting.eu





Nazad