Iako na prvi pogled ne izgleda tako, Bosna i Hercegovina ima dosta sličnosti sa Švajcarskom.
Ako krenemo od uređenja, i jedna i druga zemlja su decentralizovane i imaju veliki broj različitih nivoa vlasti.
Švajcarska ima 26 kantona i isto toliko parlamenata i vlada, plus federalne vlasti. Po površini je manja od Bosne i Hercegovine, ali ima više stanovnika – skoro tri puta više.
Bosna i Hercegovina ima dva entiteta, jedan distrikt, 10 kantona, tročlano predsjedništvo, dva predsjednika entiteta, četiri parlamenta, 13 vlada i savjet ministara. Ovdje živi nešto više od 3 miliona stanovnika, ali teško je biti siguran jer popis nismo imali 11 godina. Mada, ni rezultate tog popisa nismo ozvaničili.
I jedna i druga država treba da obezbijede značajna sredstva za finansiranje glomaznog državnog aparata. Pogledajmo zato ekonomske parametre prema stranici worlddata.info (ako je uopšte potrebno):
Parametar | Švajcarska | Bosna i Hercegovina |
---|---|---|
BDP | 818,427 M USD | 24,474 M USD |
Stopa inflacije | 2.84 % | 14.02 % |
Stopa nezaposlenosti | 4.2 % | 14.1 % |
Prosječni prihodi | 95,490 USD | 7,660 USD |
Indeks korupcije | 18 (dobro) | 65 (loše) |
Indeks troškova života | 49 | 71 |
Ne znam da li su navedeni podaci sasvim tačni, ali red veličina sigurno jeste. I jasno je kome je jednostavnije da finansira svoje institucionalno uređenje.
Ali kakve veze sve ovo ima sa hemikalijama?
Odgovor se može naslutiti u još jednoj sličnost: obe zemlje imaju više službenih jezika. U Švajcarskoj su službena četiri jezika: njemački, francuski, italijanski i romanš (retoromanski). U Bosni i Hercegovini imamo tri službena jezika koji se u različitim dijelovima zemlje drugačije zovu.
Prema Ustavu Federacije BiH, službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski. Prema Ustavu Republike Srpske, službeni su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. U oba ustava utvrđeno je da su službena pisma latinica i ćirilica.
Ako imamo više službenih jezika, postavlja se pitanje kako pravilno deklarisati hemikalije, ali i sve druge proizvode.
Za razliku od Švajcarske, jezici u Bosni i Hercegovini su veoma slični, neki bi rekli i identični. I to je ono što je značajno kada su hemikalije u pitanju.
Prema propisima o hemikalijama, podaci o hemikalijama se na etiketi navode na JEDNOM od službenih jezika. Smatra se da je takvo navođenje podataka dovoljno za adekvatno informisanje korisnika, a polazeći od činjenice da su sva tri jezika jako slična.
Ista situacija je i sa deklarisanjem drugih proizvoda, što je regulisano opštim propisima o trgovini i zaštiti potrošača. Ipak, uvijek treba provjeriti posebne propise za specifične grupe proizvoda.
U praksi se često za tržište Bosne i Hercegovine koriste kombinovane etikete namijenjene za tržišta Hrvatske i Srbije. Tada se tekst na deklaraciji označava sa HR/BA(BiH), odnosno SR(SRB)/BA(BiH). Ovako se štedi prostor na višejezičnim etiketama i smanjuju troškovi.
Ipak, imajte i vidu da postoje specifični podaci koje morate navesti odvojeno za Bosnu i Hercegovinu, a prvenstveno podaci o uvozniku.
Da se još jednom vratim na Švajcarsku: tamo podaci o hemikalijama moraju biti navedeni na najmanje jednom službenom jeziku u dijelu zemlje u kojem se hemikalija isporučuje. Ipak, u praksi se uobičajeno navode na dva jezika.
Prisjetimo se da je u Sjevernoj Makedoniji podatke o hemikalijama i drugim proizvodima potrebno navesti na dva službena jezika, o čemu sam ranije detaljno pisala.
Ako imate neka pitanja o obilježavanju hemikalija, pišite mi na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
nina.pajovic@bens-consulting.eu