Prije nekoliko dana jedan poznanik me je pitao da li stare tzv. salonit krovne ploče sadrže azbest. Bio je zabrinut jer se ovi materijali nalaze na krovu lokalne škole u kojoj svakodnevno borave djeca.
Moj odgovor je bio kratak: DA.
Ovakve azbestno-cementne ploče bile su veoma popularne prije pedesetak godina jer su bile jeftine i izdržljive. Veoma važna bila je i njihova otpornost na visoke temperature. Osim na krovnim pločama, azbest možemo sresti u izolacionim materijalima, vodovodnim cijevima, ali i nekim kućnim uređajima.
Zašto je azbest problematičan?
Azbest izaziva karcinom pluća, grla i jajnika, ali i azbestozu (plućnu fibrozu). Naročitu opasnost predstavljaju sitna azbestna vlakna koja mogu biti prisutna u vazduhu i koja možemo udahnuti.
Nažalost, nema bezbjednog nivoa izloženosti azbestu te ga je potrebno u potpunost izbjeći.
Ako je tako, sigurno se pitate da li je azbest zabranjen?
Naravno, azbestna vlakna ali i proizvodi koji ih sadrže zabranjeni su: ne proizvode se, ne stavljaju na tržište i ne upotrebljavaju.
U Evropskoj uniji je, kao što sada već sigurno znate, ova zabrana definisana REACH uredbom. Prije ove uredbe, zabrana za određena azbestna vlakna uvedena je još početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Slične zabrane važe i u zemljama regiona: Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.
A kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini?
U Federaciji Bosne i Hercegovine zabranjen je uvoz, proizvodnja, promet i upotreba azbestnih vlakana i proizvoda i smješa kojima su ova vlakna namjerno dodana. Zabrana je definisana 2016. godine Odlukom o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje, prometa i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH”, br. 52/16 i 47/19).
U Republici Srpskoj, ovakva zabrana azbestnih vlakana uvedena je 2010. godine, a trenutno je važeći Pravilnik o ograničenjima i zabranama hemikalija („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 79/19).
Međutim, propisi definišu da se proizvodi koji su bili u upotrebi u momentu uvođenja zabrane mogu koristiti do njihovog odlaganja (zamjene, isteka roka ili sl.).
Sada se možemo vratiti na zabrinutost mog poznanika. Dakle, azbestna vlakna mogu da se nađu u materijalima ugrađenim u stare objekte. To nije zabranjeno. Ono što je važno je da ukoliko materijal nije oštećen, ne predstavlja naročitu opasnost. Problem predstavljaju čestice azbestne prašine koja se formira prilikom oštećenja ovakvih materijala.
Kada se materijal koji sadrži azbestna vlakna ošteti, ili se zamjenjuje drugim materijalom, smatra se opasnim otpadom i odlaže se u skladu sa propisima o otpadu.
U Republici Srpskoj ovo pitanje regulisano je posebnim podzakonskim aktom: Pravilnikom o upravljanju otpadom koji sadrži azbest.
Takođe, prilikom rada sa ovakvim materijalima potrebno je poštovati propise kojima se uređuje zaštita na radu. Prilikom uklanjanja i odlaganja je potrebno biti posebno pažljiv jer je to faza u kojoj je radnik najviše izložen azbestnim vlaknima.
Azbest je svakako nešto što trebate imati u vidu, ali najčešće nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Pratite stanje materijala koji sadrže azbest i obavezno ih zamijenite kada su oštećeni. Obratite pažnju na posebne uslove za odlaganje takvih materijala
Takve materijale nemojte koristiti u druge svrhe. Nemojte ih poklanjati ili prodavati drugim licima – a takve primjere možemo pronaći na prodajnim platformama. Ponovno korištenje ili promet materijala koji sadrže azbest su zabranjeni.
Ako i vas brinu neku naročito opasne hemikalije, javite se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
nina.pajovic@bens-consulting.eu
Nazad
