Da li su vam poznate skraćenice UFI i PCN?
Radi se o izrazima koji se u posljednje vrijeme dosta koriste, pa ne bi bilo loše da provjerimo šta zapravo znače.
Ovi izrazi, odnosno skraćenice potiču iz ključnog propisa Evropske unije o klasifikaciji i obilježavanju hemikalija – CLP uredba.
Počnimo sa Unique Formula Identifier ili skraćeno UFI. Ovu frazu možemo prevesti kao jedinstveni identifikator formule.
Radi se o 16-znakovnom kodu koji se mora navesti na etiketi svake opasne smješe koja se stavlja na tržište u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA).
Sa ovim kodom se u postupku prijave opasne smješe nadležnom centru za kontrolu trovanja povezuju sve bitne informacije o proizvodu, uključujući i one o sastavu i opasnostima.
Pogledajmo sada skraćenicu PCN. Ona potiče od Poison Centre Notification – prijavu centru za kontrolu trovanja. U postupku prijave, kompanija koja na tržište stavlja smješe koje su klasifikovane kao opasne daje informacije o smješi centru za kontrolu trovanja. Informacije se prikupljaju u jedinstvenoj evropskoj bazi podataka centara za kontrolu trovanja.
Znači, radi se o postupku prijave kojim se u pojedinoj državi članici EEA prijavljuje opasna smješa koja je u toj državi članici stavljena na tržište.
Ovim postupkom se sa definisanim UFI kodom povezuje tačno određeni hemijski sastav neke opasne smješe.
Jednom kada je hemikalija prijavljena, njen UFI kod može da se koristi samo za prijavu smješe istog sastava, odnosno sastava koji ima dozvoljena manja odstupanja. To znači da ako neka kompanija želi da prijavi smješu istog sastava u drugoj državi članici EEA-a, može da koristi isti UFI.
Ako se sastav smješe promijeni, tada je potrebno promijeniti i UFI kod.
Na koji način kompanija koja stavlja opasnu smješu na tržište EEA dostavlja potrebne podatke i generisani UFI kod za opasnu smješu? Putem PCN fajla.
Radi se o fajlu koja se priprema u programskom alatu izdatom od strane Evropske agencije za hemikalije (ECHA). Fajl se putem ECHA portala u postupku PCN prijave predaje u bazu podataka centara za kontrolu trovanja.
Kao što sam prethodno navela, dodjeljivanje UFI koda opasnim smješama, priprema PCN fajla za takve smješe i PCN prijava obavezna je samo za smješe koje se stavljaju na tržište EEA.
Ako ste proizvođač opasnih smješa u Bosni i Hercegovini, ove obaveze se odnose na vas samo ako izvozite vaše smješe u neku od zemalja Evropske unije, Norvešku, Island ili Lihtenštajn.
Da li ste već imali takvo iskustvo?
Ipak, imajte na umu da se propisi o hemikalijama u Bosni i Hercegovini usklađuju sa propisima Evropske unije. Zato je važno da već sada znate koje obaveze vam predstoje.
Dostavljanje informacija o opasnim smješama nadležnim organima nije novina. Ovakva obaveza postojala je i ranije u različitim zemljama u različitim oblicima.
U Hrvatskoj postoji procedura prijave hemikalija Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping (HZTA). Slično je i u Sloveniji gdje je definisana procedura prijave opasnih smješa Kancelariji za hemikalije. I druge evropske zemlje imaju nacionalnu proceduru koja im omogućava prikupljanje informacija o hemikalijama koje se stavljaju na njihovo tržište.
U Bosni i Hercegovini, sličan nivo informacija koje se dostavljaju u PCN prijavi dostavlja se Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u postupku upisa hemikalije u Inventar hemikalija. Tako je i u Srbiji prilikom prijave hemikalija u Registar hemikalija.
Zašto je onda potrebna PCN prijava u jedinstvenu evropsku bazu centara za kontrolu trovanja?
Na ovaj način harmonizuje se postupak prikupljanja podataka – oni se dostavljaju u jedinstvenom formatu. A jedinstvena baza podataka omogućava veću transparentnost i bolji pristup podacima u slučaju trovanja opasnim smješama.
Ako imate UFI kod (koji možete pronaći na etiketi opasne smješe), možete lako doći do svih informacija o tom proizvodu.
Ovo je posebno važno za stručno osoblje kao što su ljekari ili toksikolozi, jer im brz pristup podacima omogućava blagovremeno pružanje odgovarajuće hitne medicinske pomoći.
Ako imate dodatnih pitanja o UFI kodu ili PCN prijavi, ili izvozite opasne smješe u neku od zemalja EEA, javite mi se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.
Slika autora Mohamed Hassan od Pixabay
nina.pajovic@bens-consulting.eu Informacije na ovom blogu su pripremljene sa najvećom mogućom pažnjom, ali one ne predstavljaju (hemijsko) savjetovanje i ponuđač ne preuzima nikakvu odgovornost ili garanciju za ispravnost, tačnost i ažurnost objavljenog sadržaja. Ako vam je potreban savjet za konkretan slučaj, možete nam pisati na nina.pajovic@bens-consulting.eu