Šta treba da znam ukoliko stavljam biocide na tržište Bosne i Hercegovine?

Prošle nedjelje pisala sam vam o tome kako prepoznati biocidni proizvod.  

Ukoliko ste utvrdili da je neki od proizvoda iz vašeg prodajnog programa biocid, ili tek planirate da uvrstite takav proizvod u vaš portfolio, slijede najvažnije stvari koje morate znati prije stavljanja biocida na tržište Bosne i Hercegovine. 
 
Prije svega, imajte na umu da je oblast biocida različito regulisana u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. 
 
U Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoje detaljni propisi o biocidima. U primjeni je i dalje Lista otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji BiH, te se na biocide koji sadrže otrove primjenjuju ista pravila kao i za druge hemikalije. 
 
Npr. natrijum hipohlorit, koji je poznati dezinficijens – što je jedna od vrsta biocida – nalazi se na Listi otrova. To znači da ukoliko uvozite natrijum hipohlorit ili proizvod koji sadrži natrijum hipohlorit, morate od Federalnog ministarstva zdravstva pribaviti dozvolu za uvoz otrova. 
 
Međutim, sam pojam „biocid“ u Federaciji Bosne i Hercegovine nije definisan, ne postoje propisi zasnovani na propisima Evropske unije o biocidima, te nema detaljnih zahtjeva u pogledu sastava, namjene ili obaveznog deklarisanja takvih proizvoda. 
 
Ali imajući u vidu da je u Federaciji Bosne i Hercegovine počelo usklađivanje sa propisima EU u ovoj oblasti, da je 2020. godine usvojen Zakon o hemikalijama, te de je planirano i donošenje Zakona o biocidima, dovoljno je vremena da se pripremite za primjenu nadolazećih propisa. Pregledajte već sada svoj portfolio i planirajte buduće aktivnosti u skladu sa nadolazećim obavezama. 
 
Takođe, imajte na umu da se mnoge odredbe Zakona o hemikalijama primjenjuju i na biocide (klasifikacija i obilježavanje opasnosti, bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list, upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija i sl.). 
 
U Republici Srpskoj situacija je drugačija. Zakon o biocidima na snazi je od 2009. godine i propisuje uslove pod kojima se biocidi mogu stavljati na tržište. 
 
Definisano je šta je biocid, koje se aktivne supstance smatraju biocidnim, na koji način se dokazuje biocidno djelovanje biocida, kako se biocidi obilježavaju i pakuju, kako se reklamiraju i sl. 
 
Takođe, propisana je procedura stavljanja biocida na tržište koja podrazumijeva izdavanje dozvole za stavljanje u promet. Ovaj postupak sprovodi se u dvije faze: 

• dostava osnovnih podataka o biocidu i upis u Program dostavljanja tehničkog dosijea („privremena registracija“), 
   
• dostava tehničkog dosijea za aktivnu(e) supstancu(e) i biocid i izdavanje dozvole kojom se odobrava stavljanje biocida na tržište. 

Trenutno, u potpunosti se sprovodi samo prva faza – upis biocida u Program dostavljanja tehničkog dosijea. Ovaj postupak je obavezan za sve biocide koji se stavljaju na tržište Republike Srpske, bez obzira na to gdje je sjedište uvoznika. 
 
O proceduri upisa biocida u Program dostavljanja tehničkog dosijea detaljnije ću vam pisati sljedeće sedmice. 
 
Pored uslova u entitetima, treba imati na umu da je za neke biocide propisana obaveza pribavljanja posebne uvozne dozvole, tzv. D dozvole. Ova obaveza definisana je za proizvode koji se u okviru tarifnog broja 3808 svrstavaju u podbrojeve definisane za insekticide, fungicide i herbicide. 
 
Kao što vidite, prvenstveno morate imati na umu gdje se nalaze vaši potencijalni kupci ili korisnici. U zavisnosti od toga, morate ispunjavati različite zahtjeve.  
 
Ako vam se ovo čini komplikovano, možda vam je potrebna pomoć. Kontaktirajte me na nina.pajovic@bens-consulting.eu. 

Slika autora Gerd Altmann od Pixabay