Kada trebate poslati PCN i generirati UFI šifre? OVDJE >>

Sažetak ili najvažnije stvari koje trebate znati o klasifikaciji i obilježavanju senzibilizatora kože

Često se u praksi susrećem sa dilemama kada je u pitanju klasifikacija smješa kao senzibilizatora kože.  

Ako smješa sadrži supstancu koja je klasifikovana kao senzibilizator kože (H317), da li i smješu treba klasifikovati tako? Ili je dovoljno dodijeliti joj dodatnu oznaku EUH208? Kako se obilježavaju ovakve smješe? 

Da bismo mogli odgovoriti na ta pitanja, treba da počnemo sa osnovama.  

Senzibilizator kože je supstanca ili smješa koja dovodi do alergijskog odgovora nakon kontakta sa kožom.  

Senzibilizatori kože klasifikuju se u kategoriju 1, a mogu se razvrstati i u potkategorije 1A ili 1B. Dodjeljuje im se obavještenje o opasnosti H317 – Može da izazove alergijske reakcije na koži. 

Kriterijumu za klasifikaciju definisani su propisima o klasifikaciji i obilježavanju hemikalija. 

Ukoliko su za neku smješu dostupni eksperimentalni podaci, oni se koriste za klasifikaciju u ovu klasu opasnosti. Međutim, kada ne postoje podaci za samu smješu, koriste se podaci o supstancama u smješi.  

Smješa se klasifikuje kao senzibilizator kože kada je barem jedan njen sastojak tako klasifikovan i prisutan u koncentraciji jednakoj ili većoj od opšte granične koncentracije definisane propisima. 

Konkretno, ako smješa sadrži sastojak koji je klasifikovan kao senzibilizator kože kategorije 1 u koncentraciji koja je veća ili jednaka 1% (najčešća opšta granična koncentracija), smješa se klasifikuje u istu klasu opasnosti i dodjeljuje joj se obavještenje o opasnosti H317. 

Ukoliko je sporna supstanca u smješi prisutna u koncentraciji koja je manja od 1%, smješa se ne klasifikuje kao senzibilizator kože. 

Ovo je poprilično jasno? Međutim, ovdje se stvari komplikuju. 

Neke supstance kod senzibilisanih osoba mogu izazvati reakciju čak i u koncentracijama koje su niže od opštih graničnih koncentracija. Iz tog razloga se smješi koja se ne klasifikuje kao senzibilizator kože u određenim slučajevima dodjeljuje dodatno obavještenje o opasnosti. 

Ovo obavještenje nosi oznaku EUH208 i glasi „Sadrži (naziv supstance koja izaziva senzibilizaciju). Može da izazove alergijsku reakciju.“ Na ovaj način osjetljivi pojedinci dodatno se upozoravaju na potencijalnu opasnost. 

To znači da smješi koja sadrži sastojak klasifikovan kao senzibilizator kože kategorije 1 u koncentraciji koja je veća ili jednaka 0,1% (najčešća granična koncentracija za izdvajanje, „zaštitna“ koncentracija), treba dodijeliti dodatno obavještenje o opasnosti EUH208. 

Imajući u vidu da za koncentraciju od 1% i više smješu klasifikujemo kao senzibilizator kože kategorije 1 i dodjeljujemo joj oznaku H317, dodatna oznaka EUH208 se primjenjuje u rasponu koncentracija ≥ 0,1% - < 1%. 

Kada smo završili sa klasifikacijom, važno je da smješu adekvatno obilježimo. 

I na ovo pitanje odgovor se nalazi u propisima o klasifikaciji i obilježavanju. Ali evo pojašnjenja za one kojima propisi nisu uvijek razumljivi. 

Ukoliko je smješa klasifikovana kao senzibilizator kože kategorije 1, u obilježavanju se navodi obavještenje o opasnosti H317. Supstanca koja je dovela do ovakve klasifikacije navodi se u dijelu u kojem se navodi identitet i drugih supstanci koje se moraju deklarisati. 

Ukoliko smješa nije klasifikovana kao senzibilizator kože, ali joj je dodijeljena dodatna oznaka EUH208, supstanca koja može dovesti do senzibilizacije navodi se u sklopu ove oznake.  

Potrebno je imati u vidu da se u postupku klasifikacije svaka supstanca posmatra za sebe. To znači da ako jedna supstanca dovodi do oznake H317, za drugu bi možda bila potrebna samo EUH208. U tom slučaju, ako je smješa već obilježena sa H317, nije potrebno navesti dodatnu oznaku EUH208. Ipak, na etiketi se navodi identitet i jedne i druge supstance. 

Zapamtite: obavještenje o opasnosti H317 je „starije“ od dodatnog obavještenja EUH208. 

Da li vam je sve ovo i dalje komplikovano? I jeste.  

Postoji još mnogo začkoljica i specifičnih slučajeva koje je potrebno uzeti u obzir, a koje nisu spomenute u ovom tekstu. Ako vas interesuje više detalja o ovoj temi, pogledajte naš blog na kojem sam u nizu tekstova detaljno pisala o ovoj temi. Možete vidjeti i nekoliko primjera na kojima sam pokušala dodatno pojasniti teoriju. 

Ako vam je, i pored svega, potrebna pomoć, javite mi se na nina.pajovic@bens-consulting.eu.


Izmijenjena fotografija: Avtor izvirne slike andreas160578 od Pixabay


Ograničavanje odgovornosti:
Informacije na ovom blogu su pripremljene sa najvećom mogućom pažnjom, ali one ne predstavljaju (hemijsko) savjetovanje i ponuđač ne preuzima nikakvu odgovornost ili garanciju za ispravnost, tačnost i ažurnost objavljenog sadržaja. Ako vam je potreban savjet za konkretan slučaj, možete nam pisati na
nina.pajovic@bens-consulting.eu Informacije na ovom blogu su pripremljene sa najvećom mogućom pažnjom, ali one ne predstavljaju (hemijsko) savjetovanje i ponuđač ne preuzima nikakvu odgovornost ili garanciju za ispravnost, tačnost i ažurnost objavljenog sadržaja. Ako vam je potreban savjet za konkretan slučaj, možete nam pisati na nina.pajovic@bens-consulting.eu
Drugo | 07. Nov 2022

  • Sve
  • Bezbjednosno/sigurnosno-tehnički listovi
  • UFI / PCN
  • ADR
  • Biocidi
  • REACH
  • Drugo

Nazad

Bens Blog

Kako možete naša iskustva okrenuti u svoju korist - besplatni stručni materijali,
koji su kratki a sadržajni i koji će vam pomoći pri radu.

X
Ova web stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice
www.bens-consulting.com/ba/ slažete se s korištenjem kolačića.